Ne, ne mislim danas pričati o Kunderinoj knjizi koju inače jako volim. Povod današnjoj crtici je komentar ispod članka o radoholizmu. Kaže: "ja vjerujem da bi ljudi rado odmakli radoholizmu da imaju pravi način kako zaplesati sa životom." Evo da ponovim još jednom što sam već rekla. Ne postoji "pravi" način kako zaplesati sa životom. Svatko pleše na svoj način ili ne pleše uopće, nego se bori sa životom. Koliko ljudi, toliko načina plesa, od laganog i smirenog valcera, do divljeg i žestokog tanga.
Međutim, da bi se plesalo, a ne borilo, potrebno je nešto drugo. Treba osjetiti lakoću postojanja. To znači u nekom trenutku stati na mjestu, opustiti se i umiriti, a onda pokušati osjetiti prirodan ritam života. Biti u istom ritmu sa životom znači prepustiti mu se. Ne mogu odoljeti, a da ovdje ne citiram stih iz pjesme "Igračka vjetrova", Tina Ujevića, u kojem se to dobro ističe: "Podaj se pjanom vjetru života pa nek te vije bilo kud..."
Prepustiti se ne znači biti pasivan i apatičan. To znači biti lagan, bez tereta. Teret prošlosti, briga, krivnje, strahova, pritišće nas svaki dan. Osjetiti lakoću postojanja može samo onaj tko odbaci svoj svakodnevni teret barem na čas. Ali, oprez! Taj čin može i uplašiti. Biti lagan znači biti neko vrijeme i bez oslonca. A naši oslonci su navike, predrasude, običaji, socijalne norme...Biti lagan znači biti i malo lud. Također znači biti i bez očekivanja, prepustiti se samo sadašnjem trenutku. To nije lako, nije nimalo lako. Otuda "nepodnošljiva" lakoća postojanja.
Ali, kao i sve drugo, i vještina "lakoće" može se naučiti. Kako? Jednostavno. Kaže mi danas jedna prijateljica: "Makni prvu sličicu, odmah na vrhu. Slika je predivna i preslatka, ali odvlači pažnju sa teksta..." Draga prijateljice! Ako ti ta sličica baš toliko odvlači pažnju možda si ovdje došla upravo radi nje. Ne čitaj tekst ako ti je preozbiljan i svaki čas ti pažnja odluta na onog slatkog zečića. Gledaj tu sličicu do mile volje i opusti se. Osjeti lakoću postojanja! Za jedan trenutak dopusti si da ne budeš ozbiljna i usmjerena na cilj i rezultate. Dozvoli si igru, divi se slobodno čemu god želiš i uživaj u tom trenutku. Pleši sa životom! Upravo si učinila prvi korak.
Slažem se sa svime što si navela :). No, oni koji su krenuli u podnošljivu lakoću postojanja znaju da ne može dostići lakoća u svim životnim područjima istovremeno. Čak i ovdje se biraju prioriteti. I baš zato, posao u ovom načinu života ima posljednji broj u redu.
OdgovoriIzbrišiIstina je da se ne može biti lagan uvijek ni u svemu. No jedan mali trenutak u toku dana može se odvojiti za opuštanje od svega što pritišće. Često je i to dovoljno.
OdgovoriIzbriši